Da li će moje dete biti pametnije ako mu puštam Mocarta?

Hoće li slušanje klasične muzike ili učenje sviranja na instrumentu povećati IQ mog deteta i pomoći mu da bude bolje u školi? Da li će sviranje instrumenta zaista pomoći vašem detetu da bude uspešno u životu?

                                photo:shutterstock

Puštanje muzike Mocarta i Betovena maloj deci poboljšava njihovu sposobnost slušanja,koncentracije i samodiscipline, prema studiji koju je sproveo Institut za obrazovanje u Londonu. Studija je evaluacija programa za osnovne škole u londonskim opštinama Hackney i Tower Hamlets. Neki nastavnici su čak istakli da je muzika doprinela poboljšanju jezičkih veština.

Ukoliko su ovo efekti slušanja muzike, šta će se desiti ako ohrabrite vaše dete da svira neki instrument? Prema Glenu Šelenbergu (Glenn Schellenberg ), profesoru psihologije na Toronto univerzitetu, koji je proučavao vezu između sviranja muzičkog instrumenta i nivoa uspeha u školi - neće napraviti veliku razliku. Njegova studija, predstavljena američkom udruženju za unapređenje nauke u Bostonu, predlaže da se ova veza može objasniti činjenicom da deca kojoj su omogućeni časovi muzike dolaze iz bogatijih porodica. Zapravo je njihovo vaspitavanje i izobilje u kojem odrastaju, pre nego muzika, ključni faktor koji doprinosi boljem pamćenju, rasuđivanju i uspehu u učenju.

                                  photo:shutterstock

Gledajući iz ove perspektive možemo onda postaviti pitanje - da li je onda uticaj muzike preuveličan?

Dokazi za dobrobit muzike na razvoj mozga nisu u potpunosti jasni. U prethodnom izveštaju za Psychological Science,  profesor Šelenberg je istraživao na uzorku od 144-oro dece koja su slučajnim odabirom stavljena na časove klavira, pevanja, glume ili im uopšte nisu ponuđeni časovi. Zaključak je bio da su ona deca koja su išla na muziku, imala neznatno veći  porast u inteligenciji (IQ). Ovo istraživanje je pokazalo da je muzički talenat više poveziv sa opštom inteligencijom, te da časovi muzike poboljšavaju verbalnu memoriju i prostornu orijentaciju.
Međutim, kako je Šelenberg  tada rekao, ne može se reći da časovi muzike čine decu pametnijom, jer se moraju uzeti u obzir i neki drugi faktori koji mogu imati uticaja.

Pretpostavka za Mozart efekat, koji se već prilično dobro utemeljio u marketingu za bebe, je lažna, kažu mnogi istraživači. Sve je počelo  1993 godine člankom u magazinu Priroda (Nature ) gde su Fransis Raušer (FrancisRauscher ) i kolege objavile studiju o studentima koji su deset minuta slušali Mocartovu sonatu nakon čega su demonstrirali poboljšanje u rešavanju zadataka prostorne orijentacije- mada je ovo poboljšanje trajalo samo 10 do 15 minuta. Raušerovo dalje istraživanje je utvrdilo da je desetoro dece predškolskog uzrasta postiglo više na testovima prostorne orijentacije nakon časova klavira i pevanja.

                                 photo:shutterstock

Neki drugi istraživači kažu da nema dokaza da će bebe( pre ili posle rođenja ) slušanjem Mocarta, Betovena ili Baha imati veći IQ. Dakle, ne osećajte se loše ako ste zaboravili da edukujete svoje dete klasičnom muzikom od ranog doba. Umesto toga, može vam biti dovoljno da verujete istraživanju Instituta za obrazovanje koje ukazuje na to da deca uživaju slušajući klasičnu muziku i da ih ona prvenstveno ohrabruje da se koncentrišu i slušaju.

Izvor: theguardian.com