Polipi u debelom crevu

Polipi u debelom crevu predstavljaju specifičan rast tkiva unutar debelog creva. Neki polipi se formiraju kao izrasline u obliku gljive na kraju peteljke. Drugi se pojavljuju kao ravno položena ispupčenja na zidovima debelog creva.
Postoji nekoliko vrsta polipa. Većina njih su nekancerogeni (benigni), medjutim, jedan tip polipa (adenomatous polyp), povezan je s promenama (poznatim kao mutacije) DNA debelog creva. A ove mutacije mogu postepeno napredovati u karcinom debelog creva. Što je polip veći, to je veća verovatnoća da sadrži kancerogene ćelije. Za svaki polip koji je veći od 2,5 centimetra, postoji 10% šanse da je kancerogen.
Neki ljudi se jednostavno rađaju s genetskom tendencijom razvijanja višestrukih polipa. Nasledjeni genetski faktori, kao što su porodična adenomatozna polipoza i Gardnerov sindrom, mogu kod pacijenta uzrokovati rast velikog broja polipa u debelom crevu. Ukoliko se ovakvi polipi blagovremeno ne uklone hirurškim metodama, postoji ogromna verovatnoća da će se neki od njih kad-tad razviti u rak debelog creva.
Polipi debelog creva, kao benigne tumorske formacije, potiču od žlezdanog epitela sluznice debelog creva. Široko rasprostranjeno, ove izrasline su sklone asimptomatskom protoku. U nekim slučajevima mogu uzrokovati poremećaje stolice, bolove u trbuhu, pojavu sluzi i krvi u stolici. Ponekad polipi u debelom crevu su sposobni izazvati razvoj crevne opstrukcije.
Prema nekim statističkim podacima, polipi debelog creva, dijagnostikuju se kod 10-20% stanovnika naše planete. Dok drugi naučni krugovi ukazuju na niže brojke, verujući da se polipi u debelom crevu javljaju kod 2,5-7,5% svetske populacije. Ova razlika u podacima je usled nemogućnosti preciznog određivanja broja obolelih zbog osnovne prirode polipa da dugo vremena egzistiraju asimptomatski.
Polipi debelog creva pojavljuju se kod pacijenata svih uzrasta, ali se daleko češće dijagnostikuju kod starijih osoba. Tako da rizik od razvoja ovih tumora kod svih ljudi raste nakon 50 godina starosti.
Veoma često polipi u debelom crevu se otkrivaju sasvim slučajno, tokom pregleda sa potpuno drugačijim povodima. Isto tako, često se dijagnostikuju tek nakon razvoja odredjenih komplikacija ili pak malignih transformacija. Postoje slučajevi kod kojih broj polipa debelog creva može dostići nekoliko stotina ili hiljada komada, a takva manifestacija bolesti je obično naslednog karaktera.

Simptomi polipa debelog creva

Većina pacijenata s polipima u debelom crevu nema kliničku simptomatologiju. Polipi su slučajno otkriveni tokom instrumentalnih ispitivanja debelog creva. Neki bolesnici s polipima u debelom crevu osećaju bolove u donjem delu trbuha (ili sa strane), neposredno pre ili nakon obavljanja velike nužde. Poremećaji stolice u obliku proliva, konstipacije ili njihovih smena, se takodje mogu javiti.
Veliki polipi u debelom crevu, smešteni u donjem delu creva, mogu biti uzrok pojave sluzi i krvi u stolici.
U drugim vrstama polipa ovaj simptom se obično ne otkriva zbog nedostatka sklonosti krvarenju i formiranju sluzi. U svakom slučaju, volumen gubitka krvi tokom krvarenja iz polipa je beznačajan, medjutim, učestalo ponavljanje takvog krvarenja ipak može uzrokovati anemiju. Ovde treba znati da se krvarenje uzrokovano polipima debelog creva veoma retko odredjuje vizuelno.
U nekim slučajevima, veliki polipi debelog creva mogu blokirati lumen creva i izazvati razvoj crevne opstrukcije. Ovakvo stanje se manifestuje intenzivnim grčevitim bolovima u stomaku, mučninom i  povraćanjem. Pacijent oseća nadutost uz nedostatak stolice i gasova. Takvi uslovi zahtevaju hitnu hiruršku intervenciju.

Lečenje polipa debelog creva

Iako je većina polipa benignog karaktera, lečenje polipa debelog creva je veoma važno, jer postoji mogućnost da se neke vrste ovih tumora razviju u rak debelog creva, koji kasnije može zahvatiti susedne organe i razviti metastaze na udaljenim organima.
Jedini efikasan način lečenja je blagovremeno hirurško uklanjanje polipa. U malim formacijama, bez znakova zloćudne bolesti, moguće je koristiti nežne endoskopske tehnike. Uklanjanje polipa debelog creva se, u najvećem broju slučajeva, može izvodi tokom kolonoskopije. Pacijenti dobro podnose ovu intervenciju, te nije potrebna hospitalizacija. Sposobnost za rad pacijenta obnavlja se u roku od 1-2 dana.
Ono što je važno naglasiti jeste da se nakon intervencije uzorak tkiva obavezno šalje na histopatološku analizu.
Prognoza za nekomplikovane polipe debelog creva, bez znakova malignosti, je povoljna. A pacijentu se preporučuje ponovni pregled, nakon odredjenog vremena. Učestalost kolonoskopije zavisi od vrste polipa debelog creva.
U drugim slučajevima, neophodne su dalje mere lečenja, odredjene pacijentovim stanjem i težinom patologije.
Kolonoskopija, kao endoskopska procedura pregleda debelog creva i pravovremeno uklanjanje polipa, su efikasne preventivne mere za sprečavanje i rano otkrivanje raka debelog creva.
S obzirom da većina malignih oboljenja debelog creva nastaju upravo iz polipa, kolonoskopiju ne treba izbegavati, već naprotiv – treba se redovno kontrolisati. Ako želite da kod sebe umanjite rizik za razvijanje raka debelog creva, možete zakazati pregled u savremeno opremljenoj Atlas opštoj bolnici, na broj telefona: +381 11 785 88 88.