Stres

"Stres" reč koja se u današnje vreme visoko uzdigla na lestvici najviše upotrebljavanih reči iz vokabulara.

Stres, stress,stresss…..sa svih strana ćemo čuti, o tome se nonstop govori, svuda je prisutan.

  • Ali šta je zapravo stres?    
  • Koji je značaj njegovog  pojma?

Ranije, pre dosta godina tu reč su zamenjivale razne pojave,  teskoća, tegoba, nesrećne okolnosti i sve prepreke i događaji u životu koje su podsticale čoveka na prevazilaženje istih, a budile neke emocije mogle su se nazvati stresom.

Na taj način videlo se da li neko reaguje zrelo, odnosno da li je dorastao životnom iskušenju ili ne! Bez stresa ne bismo znali za šta smo sve sposobni.

Međutim, civilizacijski razvoj  nam je osim prednosti doneo i mane, današnji tempo življenja nam je nametnuo mnogo veće izazove (prepreke) i ne samo što su veće, već ih je i mnogo više na dnevnom nivou, svakodnevno!

Ako se osvrnemo u istoriju istraživanja o stresu, uočicemo da su se mnogi naučnici bavili istraživanjima na temu stresa i uticaja stresa na zdravlje ljudi. Neki od njih su Lazarus, Folkman, Aldwin, Bernard, Walter B. Canon, i nezaobilazni Hans Selye.

Kada se u literaturi koristi termin stres, često se definiše trostuko:

Prvo: kao objektivni podrežaj koji izaziva stresni odgovor. (akcija-reakcija)

Drugo: pod pojmom stresa se podrazumeva odgovor organizma na neki podražaj.

Treće: odnos osobe ka njenoj okolini.

Dakle, događaji ili situacije čine da svi mi nekada osetimo jaka osećanja vezana za pozitivne ili negativne emocije. Mnoge od tih emocija svakodnevno doživljavamo:

Zahvalnost, zavidnost, briga, tuga, dobrodušnost, radost, dosada, usamljenost, optimizam, strah itd.

Ovakve emocije izazivaju razni događaji, međutim sami događaji nisu dovoljni za nastanak stresa već je stres odgovor subjektivnog osećaja, što znači da osoba treba da sagleda stresor, situaciju koja izaziva pozitivna ili negativna osećanja i odgovori na stresor.

 

Jasno nam je da stres ima veliki značaj za život ljudi, ali nikako nije dobro kada stres na ljude počne da ostavlja negativne posledice, da prouzrokuje bolest ili loše ponašanje u smislu  upotrebe raznih supstanci koje "pomažu" u olakšavanju stresnog doživljaja npr. alkohol, droga, lekovi, cigarete i slično.

 

NEKOLIKO ZNAKOVA KOJI MOGU DA UKAŽU DA SMO POD STRESOM

PSIHO-FIZIČKI: napetost , bol i spazam mišića, nervozni pokreti, obično nesvesni (nemirne ruke ili drmanje nogu) znojenje, svrab u kosi, poremećaj kardiovaskularnog sistema kao  i respiratornog i digestivnog, pad imuniteta.

EMOCIONALNI: panika, konfuzija, slabo pamćenje, mešanje reči, izbegavanje ljudi, zabrinutost, plakanje, umor i manjak energije, generalno smanjenje interesa, pospanost, teško razumevanje tuđih postupaka, noćne more, ljutnja, ljubomora,nedoumica, itd..

Posedovanje nekih od navedenih znakova ne mora ništa da znači, međutim posedovanje bilo koje od navedenih u ekstremnom obliku može značiti da je upitanju ozbiljan stres!

 

Veoma važna i nezaobilazna ličnost u istoriji istraživanja stresa je svakako Hans Selye.  Neka od njegovih čuvenih dela i ideja na temu stresa su: "Fiziologija i Patologija izlaganja stresu",1950; "Stres zivota", 1956.

Selie je pretpostavljao  i dokazivao da organizam odgovara na pretnju nizom fizioloških reakcija.

Taj niz reakcija nazvan  je "Generalni adaptivni sindrom" GAS.  Ovaj proces Selie opisuje u tri faze: ALARM, OTPOR, ISCRPLJENOST.

Prva faza: ova faza može trajati od par sati do nekoliko dana, u njoj se organizam fiziološki priprema za fazu otpora ili "bori se" fazu.

Šta se to dešava? 

Simpatički nervni sistem pokreće endokrini sistem i dolazi do lučenja hormona adrenalina i noradrenalina, usporava se rad digestivnog trakta kako bi se sva energija usmerila na organe i delove tela kojima je potrebna za "borbu".

Druga faza:

Otpor, tokom ove faze javlja se parasimpatički nervni sistem. Otpornost na stresni nadražaj u ovoj fazi je nekako konstantan, međutim smanjuje se sposobnost, odnosno otpornost na druge podražaje, tada smo najranjiviji  na nove stresne situacije tako da ne možemo adekvatno na njih odgovoriti.

Treća faza:

Iscrpljenosti , ako je izlaganje stresnim podražajima vrlo dugotrajno polako dolazi do sniženja postignute adaptacije i ulazimo u treću fazu. Treća faza traje onoliko dokle god su zahtevi na organizam intenzivni. U ovoj fazi organizam je jako slab, ranjiv i obzirom na smanjenu sposobnost imunog istema podložan je razim bolestima: grip, prehlada,razne infektivne bolesti (herpes), čir na želucu , moždani udar, dijabetes itd…

             

Dakle stres je psihološko i fiziološko stanje koje se javlja kada se osoba suočava sa rešavanjem neke situacije, tako da  je od velikog značaja za pojedinca kakve strategije usvaja u borbi sa stresorom, biti razuman i svestan navedenih činjenica od velike je važnosti, te  na stresne situacije treba odgovoriti zrelo.

 

"Više nego stres sam, prevazilaženje je ključni koncept koji nam omogućava da razumemo adaptaciju i poremećaje adaptacije, jer ne izaziva stres sam po sebi poremećaje nego način na koji se ljudi bore sa stresom."

Aldwin, 1994.

 

"Stres kao proces, naglašava da je u osnovi stresnog iskustva  odnos između osobe i njenog okruženja kao i kognitivne procene zbivanja u okolini."

Lazarus

 

Između stresa i svakodnevnog životnog iskustva i uobičajenog i rutinskog do rešavanja problema i borbe u prevazilaženju stresa je veoma tanka i pomalo nejasna granica…

Suština je u proceni, prvo primarnoj da vidimo šta je problem, a zatim sekundarnoj u kojoj razvijamo strategiju borbe. Šta je to, što treba da uradimo da bismo povećali dobar ishod u borbi protiv stresa, za te procene nem je potreban zdrav razum, a to svakako imamo.

Uostalom  trebamo sebi postaviti pitanje

KOLIKO NAM JE TA BORBA ZAISTA VAŽNA?

Ako nešto  i nije toliko bitno,  onda,  zašto bi nam smetalo i stvaralo stres?!

 

Evo i nekoliko praktičnih saveta, koji vam mogu pomoći u borbi protiv stresa:

Svakako na prvom mestu je odmor idite na neko putovanje, kratko ili duže, promenite sredinu, napunite baterije, razbistrite um, odaberite neku od masaža, bavite se nekom od organizovanih vidova fizičke aktivnosti, ples, aerobik ili slično, imajte neki hobi, pišite dnevnik, učite, družite se sa pozitivnim ljudima, smejte se, budite zahvalni, pomozite svakome ko vam to zadovoljstvo priušti.

 

 

Sandra Stanojevic strukovni  antistres i relax terapeut